Usvajanjem Programa za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2025-2026, Crna Gora pravi veliki korak ka poboljšanju zdravlja građana - ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” - Psihijatrija Kotor Crna Gora
18607
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-18607,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-2.9.7,qodef-qi--no-touch,qi-addons-for-elementor-1.5.2,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-theme-ver-28.7,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-7

Usvajanjem Programa za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2025-2026, Crna Gora pravi veliki korak ka poboljšanju zdravlja građana

Usvajanjem Programa za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2025-2026, Crna Gora pravi veliki korak ka poboljšanju zdravlja građana

IZVOR TEKSTA: VLADA CRNE GORE https://www.gov.me/clanak/usvajanje-programa-za-zastitu-i-unapredenje-mentalnog-zdravlja-u-crnoj-gori-2025-2026

 

Podgorica, 15. maj 2025. godine – Vlada Crne Gore je današnjoj sjednici usvojila Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period 2025-2026 sa pratećim Akcionim planom, čime se potvrđuje posvećenost unapređenju mentalnog zdravlja stanovništva i implementaciji efikasnih i održivih rešenja u ovoj oblasti.

Program, koji je razvijen u saradnji sa stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja, pruža sistemski okvir za rešavanje aktuelnih izazova u ovoj oblasti. Fokus je na prevenciji mentalnih poremećaja, unapređenju pristupa uslugama mentalnog zdravlja, kao i podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u društvu.

Glavni ciljevi Programa uključuju:

  • Edukacija i promocija mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja sa posebnim naglaskom na najranjivije grupe i one koji su najviše izloženi riziku;
  • Unapređenje mentalnog zdravlja populacije i smanjiti teret mentalnih oboljenja u populaciji, sa posebnim fokusom na rizične i vulnarabilne grupe;
  • Uspostavljanje zakonskih osnovu i definisanje mapu puta za smanjenje broja hospitalizacija i rehospitalizacija mentalno oboljelih osoba;
  • Stvoranje uslova da ljudska prava osoba sa problemima mentalnog zdravlja budu u potpunosti cijenjena, zaštićena i promovisana i da im bude osigurana mogućnost da ostvare najbolji mogući kvalitet života, uz smanjenje stigme i diskriminacije;
  • Upravljanje, planiranje i pružanje usluga u oblasti mentalnog zdravlja zasnivati na kvalitetnim informacijama i dokazima dobijenim iz reprezentativnih  istraživanja i pouzdanih informacionih sistema.

Akcioni plan za realizaciju Programa sadrži konkretne aktivnosti koje će biti sprovedene tokom narednih godina, sa jasno definisanim rokovima i odgovornostima. Plan se zasniva na principima održivosti, integracije u postojeće zdravstvene i socijalne sisteme, i saradnje sa relevantnim institucijama i organizacijama.

Ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, naglasio je važnost ovog programa: „Mentalno zdravlje je neizostavan dio cjelokupnog zdravlja i dobrobiti naše populacije. Usvajanjem ovog Programa, radimo na tome da stvorimo podršku koja je građanima neophodna i koja će pozitivno uticati na kvalitet života. Ovaj dokument je temelj za jačanje zdravstvenog sistema i bolju zaštitu naših građana. Programom jasno okrećemo pravac – od pasivnog, institucionalnog odgovora prema mentalnim poremećajima, ka aktivnoj, dostupnoj i preventivnoj brizi, bliskoj mjestu gdje ljudi žive i rade. Time planiramo osnaživanje kapaciteta primarne zdravstvene zaštite za rano prepoznavanje mentalnih smetnji, uz istovremeno smanjenje potrebe za hospitalizacijom i omogućavanje liječenja u zajednici, uz podršku stručnih i dobro obučenih timova. Takođe, Akcionim planom smo predvidjeli aktivnosti koje će unaprijediti kapacitete zdravstvenih radnika, uključujući edukaciju iz oblasti mentalnog zdravlja, razvoj vodiča dobre kliničke prakse, i jačanje sistema upućivanja i praćenja pacijenata. Ove mjere su posebno značajne u svjetlu porasta prevalencije anksioznih poremećaja, depresije i poremećaja ponašanja, naročito među mladima i starijim osobama. Posebno ističem važnost zaštite ljudskih prava osoba sa problemima mentalnog zdravlja. Ne smijemo dozvoliti da ih društvo marginalizuje, niti da ih stigma i predrasude udalje od pomoći i podrške. Borba protiv stigme jednako je važna kao i pružanje terapije – jer samo uz poštovanje dostojanstva i ravnopravnosti, možemo govoriti o stvarno humanom i funkcionalnom sistemu mentalnog zdravlja.“